Home // Rasprave - video // Izvješće iz Sabora 4

Izvješće iz Sabora 4

U predizbornoj kampanji smo obećali da ćemo redovito izvještavati građane o tome što radimo, pa to činimo i ovom prilikom kroz već uobičajena «Izvješća iz Sabora».

Prošli tjedan rasprava je počela očekivanim izglasavanjem povjerenja novom ministru Zmajloviću koji je postavljen na mjesto sada već bivše ministrice Mirele Holy. Tom prilikom su od strane predsjednika kluba Hrvatskih laburista, Dragutina Lesara, postavljena neka pitanja na koja se nije niti očekivao odgovor, jer po Poslovniku, zastupnici ne mogu postavljati pitanja kandidatima za ministra. Tako ćemo na ipak postavljena pitanja morati sačekati odgovore, a pitanja su bila:

  • da li će prihvatiti jedna od četiri postojeće      studije vezano uz izgradnje HE Ombla, ako da koju i čime će se rukovoditi      ili će pak naručiti i petu studiju utjecaja na okoliš?
  • da li će termoelektrana Plomin biti na plin ili na      ugljen?
  • plastični otpad, da li ima elemenata za angažiranje      DORH-a?
  • kakvi su mu stavovi o regionalnim deponijima otpada?
  • što misli poduzeti sa zbrinjavanjem opasnog otpada?
  • smatra li svoje Ministarstvo dječjim vrtićem?

Iako je bilo još nekih interesantnih točaka na dnevnom redu, zanimljivo je da je izmjena «samo jednog članka» kako je to rekla zamjenica ministra izazvala cjelodnevnu raspravu. Riječ je o izmjeni članka Zakon o upravljanju državnom imovinom. Predlagač, odnosno zamjenica ministra u ime predlagača nam je zorno objasnila da je u pitanju ispravljanje nepravde prema zaposlenima u poduzećima u kojima država ima svoje vlasništvo. Drugim riječima sada se ispravlja nepravda koju je učinio HDZ, kada tim ljudima nije omogućio da kupuju udjele ili dionice u svojim poduzećima za razliku od ostalih. I sada «socijaldemokrati» kreću sa ispravljanjem povijesne nepravde. Omogućit će zaposlenima kupovinu dionica po tzv. ESOP modelu. Zašto ESOP, a ne radničko dioničarstvo? Zato što ovo nije namijenjeno radnicima nego direktorima i upravama koje su postavljene po stranačkom ključu za vrijeme ove vlasti. Tko od radnika si može dopustiti kreditno opterećenje? S druge strane jako dobro plaćeni direktori će doći do državne imovine. Obrazloženje da je izmjena jednog članka povezana sa omogućavanjem radnicima Uljanika da putem radničkog dioničarstva spase «svoju» firmu i zadrže radna mjesta je najjeftinija demagogija. Da je to stvarni cilj išlo bi se sa izradom Zakona o radničkom dioničarstvu, a ne jednim člankom. Radničko dioničarstvo, u zemljama kojima je nazovi uspješno, je propisano cijelim paketom zakona kojima se određuje kada, pod kojim uvjetima i kome se mogu prodavati dionice, zaštita od neprijateljskog preuzimanja i td. I što je najbitnije riječ je o privatnom vlasništvu. Ovo je jedinstven slučaj da se radničko dioničarstvo uvodi na državnu imovinu.

Istine radi, radničko dioničarstvo nije niti pravedno, niti pošteno, ali izgleda da je u nekim slučajevima najmanje zlo. Osmislio ga je krupni kapital da bi smanjio porez vlasnicima velikih firmi, dodijelivši dio dionica radnicima, ali bez stvarne upravljačke moći. Radnici preuzimaju i dio ulaganja u tvrtku, pa na neki način sami sebi kupuju sredstva za rad, ali sve u tuđem vlasništvu.

Ovaj tjedan je obilježila rasprava o HRT-u. Za prošlog saziva Sabora Zakon je donesen konsenzusom, ali je po dobro upućenima pokazao dosta nedostataka koji su rezultirali općim kaosom i lopovlukom unutar ove kuće. Činjenica je da se svuda u svijetu kriminal rješava angažiranjem policije i državnog odvjetništva, a u Hrvatskoj se to pokušava riješiti izmjenom zakona. Istina je da ovakve stvari nije radio niti HDZ u svojoj vladavini. HRT će u buduće biti partijska televizija na kojoj će glavni urednik biti prvi potpredsjednik ili premijer. Ako već mora biti tako bilo bi korektno da se ukine pristojba koju plaćaju građani. Ali takav prijedlog vjerojatno neće tako skoro uslijediti. Zatim je na red došao Zakon o ovršiteljima kojim se po drugi puta odgađa njegova primjena jer nije došlo vlastito mišljenje vladajućih iz Brisela. O tzv. Zakonu o nelegalnoj gradnji je vjerojatno bilo najviše dvoumljenja do sada. I to ne zbog stranačkih podjela, nego zbog nedoumice svih zastupnika što je manje nepravedno. Otvoreno je puno pitanja za koja je ministar obećao da će ih pokušati uvrstiti do drugog čitanja.

Mladen Novak

Posted in Rasprave - video, Vijesti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *